Povećanje učinkovitosti stroja za valjanje uključuje optimizaciju operativnih parametara, prakse održavanja i integracije tijeka rada. Prvo, provedba prediktivnog održavanja uz pomoć IoT senzora može otkriti rane znakove trošenja, poput neuobičajenih vibracija ili skokova temperature, omogućujući proaktivnu zamjenu komponenata prije kvarova. Na primjer, jedan proizvođač čelika smanjio je vrijeme bez rada za 25% instalacijom analizatora vibracija na ležajeve stroja za valjanje. Drugo, redovito kalibriranje stroja osigurava dosljedne kutove savijanja – nepravilno postavljeni gornji valjak može izazvati proklizavanje materijala, što vodi do ponovnog rada. Treće, nadogradnja na CNC upravljanje omogućuje automatizirano slijedno izvođenje zadataka, smanjujući vrijeme postavljanja između različitih profila. Konkretni primjer: proizvođač prikolica prešao je na valjke s kontrolom CNC i skratio vrijeme prelaska s jednog profila na drugi s 45 minuta na 8 minuta po smjeni. Obuka operatora također je ključna; stručno osoblje može prilagoditi parametre poput brzine valjanja i tlaka na temelju svojstava materijala, sprječavajući greške poput efekta narančaste kore ili pucanja. Nadalje, integracija pomoćne opreme poput automatiziranih hranitelja materijala i pozicionirnih sustava s laserskim vođenjem ubrzava proizvodnju, posebno kod serija velikih količina. Povećanje energetske učinkovitosti može se postići modernizacijom starijih strojeva pogonima s varijabilnom frekvencijom (VFD), koji prilagođavaju brzinu motora zahtjevima opterećenja, smanjujući potrošnju energije do 30%. Konačno, prihvaćanje principa kvalitativne proizvodnje, poput organizacije radnog mjesta prema sustavu 5S, minimizira vrijeme potrošeno na traženje alata ili materijala. Kombinacijom ovih strategija proizvođači mogu maksimizirati produktivnost strojeva za valjanje i istovremeno održavati visoke standarde kvalitete.