Povećanje efikasnosti valjačke mašine uključuje optimizaciju operativnih parametara, praksa održavanja i integraciju radnih procesa. Prvo, primenom prediktivnog održavanja uz pomoć IoT senzora moguće je otkriti rane znake habanja, poput abnormalnih vibracija ili skokova temperature, čime se omogućava proaktivna zamena komponenti pre nego što dođe do kvara. Na primer, jedan proizvođač čelika smanjio je vreme nedostupnosti mašine za 25% nakon instalacije analizatora vibracija na ležajeve valjačke mašine. Drugo, redovno kalibrisanje mašine osigurava dosledne uglove savijanja – nepravilno podesjen gornji valjak može izazvati proklizavanje materijala, što vodi do potrebe za dodatnim doradama. Treće, nadogradnja na CNC upravljanje omogućava automatsko sekvenciranje poslova, smanjujući vreme za pripremu između različitih profila. Konkretna situacija: proizvođač priključnih vozila prešao je na valjke sa CNC upravljanjem i smanjio vreme prelaska sa jednog profila na drugi sa 45 minuta na svega 8 minuta po smeni. Obuka operatera takođe je od ključne važnosti; obučeno osoblje može prilagoditi parametre kao što su brzina valjanja i pritisak u skladu sa svojstvima materijala, sprečavajući greške poput efekta „ljuštenja pomorandže“ ili pucanja. Pored toga, integracija pomoćne opreme, poput automatskih sistema za hranjenje materijalom i pozicioniranja uz pomoć lasera, ubrzava proizvodnju, posebno kod serija velikih količina. Uštede u potrošnji energije mogu se postići nadogradnjom starijih mašina na pogone sa promenljivom frekvencijom (VFD), koji prilagođavaju brzinu motora zahtevima opterećenja, čime se potrošnja energije smanjuje i do 30%. Na kraju, primena principa lean proizvodnje, kao što je 5S organizacija radnog prostora, smanjuje vreme potrebno za pronalaženje alata i materijala. Kombinacijom ovih strategija proizvođači mogu maksimalno povećati kapacitet valjačke mašine, a da pritom održe visok nivo kvaliteta.